{"id":33000,"date":"2013-01-14T18:32:42","date_gmt":"2013-01-14T17:32:42","guid":{"rendered":"https:\/\/monteonline.ru\/blog-ru\/govorimo_srpski\/"},"modified":"2023-01-02T20:22:52","modified_gmt":"2023-01-02T19:22:52","slug":"govorimo_srpski","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/blog\/govorimo_srpski\/","title":{"rendered":"Govorimo srpski! (Mi govorimo srpski!)"},"content":{"rendered":"

U i\u0161\u010dekivanju budu\u0107nosti odmor u Crnoj Gori<\/strong> akutnije nego ina\u010de postoji potreba za sposobno\u0161\u0107u da se nekako komunicira sa Crnogorcima. Nije tajna da za Ruse u Crnoj Gori jezi\u010dka barijera nije toliko velika \u2013 mnogi Crnogorci, posebno oni koji se bave turizmom i ugostiteljstvom, manje-vi\u0161e govore ruski, a neki govore engleski. Mnogi restorani imaju meni na ruskom<\/strong>, ali blizina slavenskih jezika u potpunosti svodi rizik od me\u0111usobnog razumijevanja na ni\u0161ta. Prema Ustavu Crne Gore, Crnogorski je slu\u017ebeni jezik Crne Gore<\/strong>, \u0161to je u su\u0161tini je srpski<\/strong>, zajedni\u010dki jezik Hrvata, Srba, Crnogoraca i Bosanaca, koji su svojevremeno svi bili dio biv\u0161e Jugoslavije. Jedina su\u0161tinska razlika izme\u0111u crnogorskog i srpskog jezika je pismo - nakon \u0161to je Crna Gora stekla nezavisnost od Srbije 2006. godine, Crna Gora je pre\u0161la na latinica<\/strong>, dok Srbija i dalje prete\u017eno koristi poznatije \u0107irili\u010dno pismo. Tako\u0111e mo\u017eete pomenuti da na crnogorskom primorju uglavnom govore \u201ejekovskim\u201c dijalektom srpskog (crnogorskog) jezika, ali ako nastavim da ulazim u d\u017eunglu jezika, bojim se da moj \u010ditalac to ne\u0107e izdr\u017eati, a ova re\u010denica \u0107e biti posljednja pro\u010ditana. Pa da pre\u0111emo na stvar. Ispod je mali rusko-srpski govornik<\/strong>, koji mo\u017eete od\u0161tampati i uzeti u upotrebu u Crnoj Gori kako biste osvojili i iznenadili doma\u0107u javnost svojim besprekornim poznavanjem srpskog - a to je uvek zadovoljstvo - i naru\u010dili "kafu", "sladoled" ili \u010dak "meshano meso" u restoranu kod "konobara"! Dobar tek i dobrodo\u0161li u Crnugoru!<\/p>\n

Fraze i rije\u010di bitne u Crnoj Gori:<\/strong><\/p>\n

Da
\nNe - Ne
\nHvala - Hvala
\nHvala puno - Hvala ti puno
\nMolim vas \u2013 molim
\n\u017divjeli - \u017diveli!
\nIzvini - Izvinjavam se
\nDobar dan - Dobardan!
\nZdravo Cao\/Zdravo!
\nZbogom - Dovidjenja!
\nNe razumem te - Ne razumem vas
\n\u0160ta radi\u0161? \u2013 Sta radis? Shta Radish?<\/p>\n

Obratite pa\u017enju na naznaku smjera i nemojte brkati s ruskim:
\nDesno - Desno
\nLijevo - Lijevo
\nDesno - ta\u010dno<\/p>\n

Jezi\u010dki incidenti \ud83d\ude42<\/strong><\/p>\n

Mnoge re\u010di srpskog jezika izmame osmeh na\u0161im sunarodnicima, jer su toliko sli\u010dne \u201eiskrivljenim\u201c ruskim re\u010dima, po pravilu, sli\u010dnog zna\u010denja.
\n\u201cDesno\u201d u Crnoj Gori je \u201cstrejt\u201d.
\nKobasice se ovdje zovu "hren".
\n"Sea Pass" - pogodite ko ga mo\u017eete tako nazvati? Ni\u0161ta osim ajkule!
\nObi\u010dan \u010dovek - skoro pa frajer - "\u010dovek"
\n"Safety" - sigurnost
\n"Pepelyuga" - \u0161ta mislite ko? Odgovor: Pepeljuga
\nKraljice se ovdje zovu "krade"
\ni tako dalje \ud83d\ude42 Dodajte svoje smije\u0161ne nalaze u komentare \ud83d\ude42<\/p>\n

PREUZMANJE RUSKO-SRPSKIH FARFARNIKA<\/a><\/p>\n

\"U<\/a>
U prodavnici: mleko, meso, jaja, hleb, vo\u0107e, povr\u0107e na srpskom<\/figcaption><\/figure>\n
\"Meni,<\/a>
Jelovnik je na srpskom - trudimo se da razumemo i zapamtimo nazive na\u0161ih omiljenih jela!<\/figcaption><\/figure>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uo\u010di budu\u0107eg odmora u Crnoj Gori, potreba za sposobno\u0161\u0107u da se nekako komunicira sa Crnogorcima postaje akutnija nego ina\u010de. Nije tajna da za Ruse u Crnoj Gori jezi\u010dka barijera nije toliko velika \u2013 mnogi Crnogorci, posebno oni koji se bave turizmom i ugostiteljstvom, manje-vi\u0161e govore ruski, a neki govore engleski. Mnogi restorani [\u2026]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":33004,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_themeisle_gutenberg_block_has_review":false,"footnotes":""},"categories":[162],"tags":[],"class_list":["post-33000","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/33000"}],"collection":[{"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=33000"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/33000\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33003,"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/33000\/revisions\/33003"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/33004"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=33000"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=33000"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=33000"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}