{"id":51624,"date":"2017-04-18T13:50:54","date_gmt":"2017-04-18T12:50:54","guid":{"rendered":"https:\/\/monteonline.ru\/blog\/kotor\/"},"modified":"2023-01-26T20:30:21","modified_gmt":"2023-01-26T19:30:21","slug":"kotor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/vodic\/kotor\/","title":{"rendered":"Kotor, Crna Gora"},"content":{"rendered":"

Kotor, Crna Gora <\/strong>(vidi dalje Mapa Crne Gore<\/a>) nalazi se u jugoisto\u010dnom dijelu Boke Kotorske, u podno\u017eju planinskog lanca Lov\u0107en. Grad se nalazi uglavnom uz obalu iu dolini na padinama brda, dosti\u017eu\u0107i visinu od 260 metara.
\nBoka Kotorska (crnogorska Boka Kotorska, ital. Bocche di Cattaro) je jedan od najisturenijih dijelova Jadranskog mora, koji \u010dini jednu od najljep\u0161ih prirodnih luka u Evropi. U julu 2000. godine Boka Kotorska je uvr\u0161tena na listu dvadeset pet najljep\u0161ih zaliva na svijetu (ostali zalivi sa ove liste nalaze se uglavnom u skandinavskim zemljama).<\/p>\n

\n

\u201eSkriven na obalama krivudave uvale, stisnut valovitim zidinama tvr\u0111ave i planinama...
\nVjeruje se da njegovo ime dolazi od starogr\u010dkog "katareo" -
\nbogat izvorima, za slatke vode koje dolaze sa kopna, te\u010de oko njegovih zidova sa dve strane i me\u0161aju se,
\npadaju u slane, prelivaju se s njegovog lica, a njedra grada s vremena na vrijeme usisava malo mora.
\nTako se kotorska voda neprestano mijenja, zabavljaju\u0107i se svojim igrama: nekad podzemno - nadzemno, pa svje\u017ee - slano"
\nYasmina Mikhailovich<\/p>\n<\/blockquote>\n

Stari grad Kotor s pravom se smatra jednim od najbolje o\u010duvanih srednjovjekovnih urbanih centara na Jadranu, uvr\u0161ten na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne ba\u0161tine. Od 1420. do 1797. godine Kotor i njegova okolina bili su pod kontrolom Mleta\u010dke Republike i mleta\u010dki uticaj je ostao dominantan u arhitekturi grada.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

ATRAKCIJE<\/strong><\/p>\n

1. Gradske zidine - kontinuirano gra\u0111ene i obnavljane od 9. do 19. stolje\u0107a. Zidine okru\u017euju stari grad i uzdi\u017eu se do kamenitog brda, na \u010dijoj padini se nalazi Kotor. Njihova du\u017eina je 4,5 kilometara, visina dosti\u017ee 20 metara, a debljina 16 metara. Na vrhu brda na nadmorskoj visini od 260 metara nalazi se tvr\u0111ava Svetog Jovana (italijanski: bastione di San Giovanni).<\/p>\n

\"\"<\/a>
Tvr\u0111ava Svetog Jovana<\/figcaption><\/figure>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Op\u0107enito, do ove tvr\u0111ave nije tako lako do\u0107i - potrebno je savladati 1350 koraka! Ne uspevaju svi da je savladaju prvi put. Osim svoje istorijske vrijednosti, ovaj kompleks ima i sportsku vrijednost - kraj vas s vremena na vrijeme projure sportisti.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

2. Gradska kapija
\n\u2022 Morska vrata (glavna) - XVI vijek. Kapija, napravljena od masivnih kamenih blokova, vodi do prolaza u debljini zida, \u010dija je desna strana ukra\u0161ena goti\u010dkim bareljefom iz 15. stolje\u0107a s prikazom Bogorodice s Kristom, okru\u017eenom sv. Tripuna i sv. Bernard.
\n\u2022 Gurdich kapija (ju\u017ena) - odvojena od puta pokretnim mostom preko u\u0161\u0107a pe\u0107ine. Za ki\u0161nih dana iz \u0161pilje izvire svje\u017ea voda i potiskuje morsku vodu sa zidova. U ljetnim danima rije\u010dni tok nestaje u pe\u0107ini, a morska voda se ponovo di\u017ee do kapije.
\n\u2022 Rije\u010dna kapija (Sjeverna) - podignuta u \u010dast pobjede Kotora nad \u010duvenim turskim admiralom Khairudinom Barbarosom 1539. godine. Natpis iznad kapije ka\u017ee da je Barbarossa opsjedao grad sa 70 brodova i 30.000 vojnika, ali nije mogao da ga zauzme.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Ulaz u Stari grad<\/figcaption><\/figure>\n

3. Kne\u017eev dvor - XVIII vijek. U pro\u0161losti se ovdje nalazila slu\u017ebena rezidencija venecijanskog guvernera (dio ove pala\u010de vidljiv je na prethodnoj fotografiji).<\/p>\n

4. Sahat kula - 1602. U podno\u017eju kule nalazi se stub ispred kojeg su stavljani osu\u0111enici i \u010ditane im presude.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Sahat kula i stub srama<\/figcaption><\/figure>\n

5. Palata porodice Gregorin - XVIII vijek. Danas se u zgradi nalazi Pomorski muzej Crne Gore.<\/p>\n

6. Palate ostalih kotorskih plemi\u0107kih porodica: Bu\u010da (po\u010detak XIV veka), Bizanti (XIV vek), Drago (XIV-XV vek), Pima (kraj XVII veka), Besku\u010da (sredina XVIII veka) .<\/p>\n

7. Katedrala Svetog Tripuna - 1166. Obnovljena nakon potresa 1667. godine, kada su sru\u0161eni zvonici i dio fasade. Unutra\u0161njost katedrale ukra\u0161ena je freskama gr\u010dkih majstora. Na pro\u010delju katedrale nalazi se spomen plo\u010da postavljena 1925. godine u \u010dast tisu\u0107lje\u0107a od krunidbe prvog hrvatskog kralja Tomislava.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Katedrala Svetog Tripuna<\/figcaption><\/figure>\n

8. Crkva sv. Luke - 1195. god. Hram je u po\u010detku bio katoli\u010dki, ali 1657. godine, kada su se mnogi pravoslavni sklonili u Kotor od najezde Turaka, mleta\u010dka uprava grada im je dozvolila da crkvu koriste za pravoslavne obrede, pa se ovdje nalaze dva oltara - katoli\u010dki i pravoslavni.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Crkva sv. Luke (lijevo)<\/figcaption><\/figure>\n

9. Crkva Svete Marije na rijeci - 1221. Ovdje se \u010duvaju mo\u0161ti Svete Osane Kotorske, pa me\u0161tani ovu crkvu \u010desto nazivaju \u201eBla\u017eena Osana\u201c.<\/p>\n

10. Crkva sv. Klare - XVIII vijek. U njemu se nalazi biblioteka starih rukom pisanih knjiga, od kojih najstarija datira iz 10. veka. U zbirci se nalaze i knjige koje je krajem 15. veka \u0161tampao Andrija Palta\u0161i\u0107, prvi ju\u017enoslovenski knji\u017ear.<\/p>\n

11. Crkva sv. Mihaila - XIV-XV vijek. U dvori\u0161tu crkve \u010duva se lapidarijum - zbirka kamenoklesanih grbova kotorskih plemi\u0107kih porodica.<\/p>\n

12. Izvan gradskih zidina mo\u017eemo spomenuti crkvu sv. Mateja (1670.), podignutu na temeljima ranije srednjovjekovne crkve, i crkvu sv. Eustaha (1773.) u Dobroti.<\/p>\n

KAKO DO\u0106I?<\/strong><\/p>\n

Aerodrom Tivat, jedan od dva me\u0111unarodna aerodroma u Crnoj Gori, nalazi se 5 km od Kotora. Odavde se obavljaju redovni letovi za neke ve\u0107e evropske gradove (uklju\u010duju\u0107i Moskvu). Tokom turisti\u010dke sezone (od aprila do oktobra) iz Tivta se svakodnevno obavljaju \u010darter letovi za mnoge druge gradove u svijetu. Do Kotora mo\u017eete do\u0107i i sa aerodroma Podgorica, gdje se tokom cijele godine obavljaju redovni letovi me\u0111unarodnih avio-kompanija.
\nOsim toga, do Kotora se mo\u017ee do\u0107i sa aerodroma Dubrovnik (Hrvatska). Za ulazak dr\u017eavljana Rusije preko Hrvatske dovoljan je hrvatski turisti\u010dki vau\u010der ili dokument koji ga zamjenjuje (na primjer, hotelska rezervacija u Hrvatskoj), ali u nedostatku takvog dokumenta potrebna je hrvatska tranzitna viza. Hrvatska u ljetnoj sezoni po pravilu ukida vizni re\u017eim s Rusijom, a ruskim dr\u017eavljanima viza za Hrvatsku 2012. godine od 1. aprila nije potrebna.
\nTokom turisti\u010dke sezone veliki brodovi za krstarenje redovno pristaju u luku Kotor. U luci se nalazi i marina za jahte.<\/p>\n

Tunel Vrmac povezuje Kotor sa Jadranskom magistralom, ostatkom primorja i zale\u0111em Crne Gore. Tu je i stari slikoviti planinski put koji povezuje Kotor i Cetinje.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Kotor. Sa desne strane je kapela Gospe od Spasitelja.<\/figcaption><\/figure>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kotor, Crna Gora (vidi na mapi Crne Gore) se nalazi u jugoisto\u010dnom dijelu Boke Kotorske, u podno\u017eju planinskog lanca Lov\u0107en. Grad se nalazi uglavnom uz obalu iu dolini na padinama brda, dosti\u017eu\u0107i visinu od 260 metara. Bokokotorski zaliv (crnogorska Boka Kotorska, ital. Bocche di Cattaro) je jedan od dijelova Jadranskog mora koji se prodire duboko u kopno, [\u2026]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":51633,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_themeisle_gutenberg_block_has_review":false,"footnotes":""},"categories":[151],"tags":[],"class_list":["post-51624","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-guide"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51624"}],"collection":[{"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=51624"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51624\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51632,"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51624\/revisions\/51632"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/51633"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=51624"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=51624"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/monteonline.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=51624"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}