Danas je došao svetli praznik Božića po katoličkoj verziji, označavajući početak radosnog prazničnog niza, čiji će vrhunac za mnoge biti Nova godina i pravoslavni Božić 7. januara, a neko će slaviti i pravoslavne (kao zove se u Crnoj Gori) - a u Rusiji - Stara Nova godina 14. januara. Već juče - 24. decembra - cijelo veče je pukao vatromet ispod prozora i mirisalo se na tamjan - stanovništvo Kotora i Boke Kotorske je dijelom katoličko zbog viševjekovne vladavine Venecije na ovim mjestima. U Kotoru su 23. i 24. januara održani mali predpraznični koncerti, grad se praznično dotjerao. Neke organizacije na ovaj dan organizuju slobodan dan, jer je za neke zaposlene danas glavni praznik u godini. Ovom prilikom odlučili smo da se pozabavimo tradicijom proslave Nova godina i Božić u Crnoj Gori. Treba napomenuti da smo sa zanimanjem učili o mnogim tradicijama koje su nas ugodno i neočekivano iznenadile.
Dakle, dobro, počnimo s činjenicom da je već juče - 24. decembra - cijelo veče ispod prozora pucao vatromet i mirisalo se na tamjan - stanovništvo Kotor i Boka Kotorska - dijelom katolici zbog vjekovne vladavine Venecije na ovim mjestima. U Kotoru su 23. i 24. januara održani mali predpraznični koncerti, grad se praznično dotjerao. Neke organizacije na ovaj dan organizuju slobodan dan, jer je za neke zaposlene danas glavni praznik u godini.
Izlazeći ujutru napolje, pronašao sam lovorove grane u komšijinim kapcima. Sa ovim je povezana i jedna od glavnih božićnih tradicija u Crnoj Gori. Ovo je pre svega pravoslavna tradicija, a sastoji se u sledećem:
Božićno slavlje u Crnoj Gori počinje 6. januara – u tzv Badni Dan (badnjak je na crnogorskom „hrast“, a „dan“ je „dan“). Rano ujutru na Badni dan, iz svake kuće, muškarci odlaze u šumu da odatle u kuću donesu grane hrasta, lovora i masline - sva ova stabla u ovom slučaju simbolizuju porodično blagostanje (za lenje npr. na tržištu se prodaju i grozdovi hrastovih grana). U nekim gradovima je običaj da se u kuću unese cijeli hrast, koji se potom rasiječe na više dijelova prema broju muškaraca u kući + jedan („porodica“). Sve ove hrastove (ili druge) grane i drveće postavljaju se uz zidove kuće ili pričvršćuju na vrata i prozore. Uveče - pred mrak - sprema se svečana večera, a žene čekaju svoje muškarce sa granama. Kada stignu, svaki sa svojom granom, po kući se razbacuju slama i kukuruz iz sita - opet kao znak blagoslova ognjišta i podsjećanje da je Isus Krist rođen u jaslama u štali. Jedna od najpopularnijih božićnih poslastica su lepinje - ili kako ih zovu u Crnoj Gori - granice. Za Božić se obično poslužuju s medom, ali uglavnom se služe s domaćim sirom i pršutom. Uveče se hrastove grane svečano šalju u pećnicu, uz komade jela sa svečane trpeze i vino ili rakiju. U međuvremenu, na prozoru od hrastovih grana spremaju se praznična jela za naredni dan - sam Božić - 7. januara.
Dakle - skoro svaka kuća u Crnoj Gori tokom praznika - okićena je hrastovim granama. Neki gradovi imaju tradiciju javnog paljenja grana u blizini crkava - u popodnevnim satima skoro svaka crkva, u okviru proslava jednog od glavnih praznika u Crnoj Gori, priređuje ogromne lomače, na kojima meštani ruše grane. Dakle 🙂 Želimo vam srećne i tople praznike i radosnu predprazničnu zebnju!
PS Potrudićemo se da prisustvujemo božićnim "žrtvama paljenicama" i izvještavamo sa fotografijama!
